Muzika u doba prahistorije i starog vijeka

Novim nastavnim planom i programom za Muzičku/glazbenu kulturu u 8. razredu, predviđeno je da učenici hronološki izučavaju razvoj historije muzike. S obzirom na to da se radi o lekcijama kojih nema u njihovim udžbenicima i da je oblast koja njima u tom uzrastu i nije baš zanimljiva, nastavnici ulažu dodatni trud da bi te časove učinili što interesantnijim i da bi učenike motivisali za rad i učenje. U nastavku prenosim lično iskustvo sa jednog takvog časa.

Tematsku oblast „Muzika u doba prahistorije i starog vijeka“ obrađujem pomoću PPT prezentacije sa puno slika, dok cijeli čas održavam pažnju učenika tako što insistiram od njih da pronalaze odgovore, konstantno im postavljajući pitanja i pomažući pri pronalasku pravog odgovora. Sa prvobitnim zajednicama su već upoznati na predmetu Historija i sada koristim to znanje kako bi došli do određenih zaključaka u oblasti muzike. Koji će to način biti i koja nastavna metoda zavisi od svakog nastavnika individualno ili od atmosfere u razredu.

Već u uvodnom dijelu počinjem sa pitanjima: Kako je nastala muzika? Kada? Gdje? A onda oni svojim odgovorima, koji su uvijek zanimljivi, dosjetljivi, maštoviti, nekad neobični, daju meni prostora za „varijacije na temu“ i dodatna pitanja, koja me na kraju vraćaju na sam cilj časa, a to je da objasnim i da smjestim muziku u period kojim se trebamo baviti na tom času.

Nakon što sam dobila njihovu pažnju, prelazim na glavni dio časa.

Saopštavam im da je muzika nastala još u doba prahistorije. Svjesno preskačem i Darwinovu, i Spencerovu, Bucherovu, Stumpfovu i Combarieuovu teoriju nastanka muzike, jer oni koji se budu željeli detaljnije baviti ovom temom, upisat će srednju muzičku školu gdje će to sve izučavati u 2. razredu iz predmeta Historija muzike. Pričam im priču koju sam naučila na tom istom predmetu. Dakle, prvobitne društvene zajednice su oponašajući razne zvukove iz prirode i oglašavanje životinja, imitirali i na taj način proizvodili različite zvukove, pa se za najstariji instrument uzima glas. Počinjemo sa oponašanjem tih zvukova. Uz to učenici obično počinju sa lupkanjem. Odlično, govorim ima da su ta plemena svjesno ili nesvjesno tapkajući dlanom o dlan ili lupkajući prstima počeli praviti neodređene zvukove koji proizvode ritam. Kasnije su dlanovima udarali o predmete ili predmet o predmet. Učenici pokušavaju da dočaraju taj ambijent. Drugi instrument su ruke. Kada smo se smjestili u kontekst tog vremena, nastavljam sa pitanjima: Kako su živjeli? Gdje? Čime su se tada ljudi bavili? Jesu li još mogli napraviti instrumenata? Od čega? Kako? Pokazujem slike instrumentarija tog vremena. Učenici sami dolaze do nekih odgovora kao što su kamen o kamen, drvo o drvo itd.

S obzirom na to da tada nisu postojali mediji, knjige i sl., pitam ih kako ja sada mogu znati šta se dešavalo u tom periodu? Oni to povezuju sa opštom historijom i navode pećinske zidove koji su oslikani ili instrumente koje su arheolozi pronašli. Autentičnih audiosnimaka nemamo iz ovog vremena, a do saznanja koja imamo naučnici su došli istraživanjem života današnjih primitivnih zajednica. Pa tako znamo da je muzika u uskoj vezi sa magijom. Muzika ih je pratila kada su išli u lov, ratne pohode, prizivanje kiše ili sunca itd. Ovakvu muziku je pratio i ples koji je bio značajan u magijskim obredima. (Pustiti Afrički ples – stari ples iz Konga.) Razvojem prvih civilizacija Egipta, Mezopotamije, Kine i Indije razvijala se i muzika a i instrumenti. Pokazati učenicima instrumente na slikama ili kroz videozapise koji se mogu pronaći i na Youtubeu. To su danas replike tih instrumenata koji se spominju u ovom periodu. Činjenica je da učenicima u tom uzrastu, za razliku od historije koja bi im se eventualno diktirala ili samo prepričala, najviše pažnje privuku slike ili videosnimci i to duže pamte. U završnom dijelu pustiti napjev Vede sa Cejlona i Ples trave.

___________

Piše: Šejla Vatrenjak, muzikologinja i nastavnica, Sedma osnovna škola, Sarajevo