Razvoj govora u predslovnoj fazi

Septembar je mjesec kada naši đaci počinju pisati novu stranicu svog školskog života. Jedni se pripremaju za ponovni susret sa svojom učiteljicom i drugarima iz klupe, dok mali petaci s nestrpljenjem očekuju nove izazove i avanture. Uglavnom, i jedni i drugi imaju već iskustva u školskim klupama i bogatiji su za znanja koja su usvojili u prethodnim razredima. Međutim, svakog prvog septembra u školske klupe sjedaju i oni koji po prvi put trebaju da se suoče sa svim obavezama koje škola nosi sa sobom. Koja se sve pitanja „roje“ u njihovim malim glavicama možda nikada nećemo do kraja otkriti, ali sam sigurna da oni u tim prvim danima mnogo razmišljaju, istražuju, a vjerovatno i strahuju od onog nepoznatog što škola krije u sebi. U tim prvim danima potrebno im je pružiti mnogo toplih pogleda, blagih osmijeha, riječi podrške i ohrabrenja.

Djeca u prvi razred dolaze sa različitim predznanjem i različitim iskustvima. Neka se poznaju od ranije iz komšiluka, vrtića, parka. Neki su naučili da pišu i čitaju, dok drugi ne znaju prepoznati ni slovo na slovarici. Jedni s lahkoćom drže olovku i njome stvaraju čuda na listu papira, a drugi se muče da je drže pravilno u ruci. Jedni su spremni odmah na igru, zabavu i druženje sa drugarima, dok drugi sve bojažljivo i ispod oka posmatraju sa strane. Danas u prvi razred sve više dolaze djeca koja su kasno progovorila, koja pogrešno izgovaraju određene glasove, koja izostavljaju glasove u riječima, kojima je teško sastaviti jednostavnu rečenicu i njome iskazati svoju misao, a dolaze i djeca koja bi uvijek nešto pitala, hodala, vrpoljila se, okretala se...

I onda, u jednu takvu šarenu košnicu ulazi ona – UČITELJICA – Njeno visočanstvo koje ispred sebe ima težak zadatak. Mislim da i nismo svjesni njegove težine onog trenutka kada stanemo pred svoje đake prvake – a trebali bismo biti. Naredne dane, mjesece, godine koje ćemo provesti sa svojim đacima bit će prilika da učimo iznova i mi o njima i oni o nama. Međutim, kako s njima početi, šta je najvažnije s njima raditi u tim prvim danima, mjesecima, kako ih indirektno uvesti u školske obaveze, kako ih navesti da progovore, da se oslobode, da počnu povlačiti prve linije. Predslovna faza koja je nekada trajala 21 dan, uvođenjem devetogodišnjeg obrazovanja produžena je na cijelo prvo polugodište. Drugim riječima, u radu s djecom u prvom polugodištu akcenat treba staviti na vježbe koje će biti u funkciji razvoja njihovog govora (artikulacija i diskriminacija glasova), vježbe koje će biti u funkciji razvoja grafomotorike, vježbe koje će biti u funkciji usmjeravanja pažnje i koncentracije na ono što se radi i o čemu se govori na času. Ono što nikako ne bismo trebali raditi jeste da žurimo sa obradom slova. Slova mogu i trebaju čekati svoj red. Znam da je lakše organizovati i održati čas na kojem djecu trebamo naučiti pisati slovo nego osmisliti čas koji će podrazumijevati razgovor. To traži ozbiljnu i detaljnu pripremu – koja pitanja osmisliti, koju temu odabrati, kako motivisati učenike da pričaju, kako da taj čas ima dinamiku.

Na takvim časovima aktivnosti trebaju biti različite i trebaju se smjenjivati tako što će se nadograđivati jedna na drugu. Časove na kojima organizujete govorne vježbe obavezno kombinujte sa vježbama grafomotorike. Slike, videosnimci, prirodni materijali, igračke su neizostavna nastavna sredstva ili izvori znanja koje ćete koristiti na ovim časovima. Kao i na svakom drugom času i ovdje je veoma važna motivacija. S obzirom na uzrast, početak časa i ono s čim ćete ih zainteresovati, odredit će dalji tok vaših planiranih aktivnosti. Uvijek kada možete, a potrudite se da to bude često, za motivaciju birajte one tehnike koje od učenika ne traže tačno određeni odgovor. Zašto je to važno? Zato što ćete na taj način animirati veći broj učenika. Ako je početna aktivnost tako osmišljena da je svaki ponuđeni odgovor tačan (jer je on projekcija dječijeg viđenja onoga o čemu se govori), učenici će biti slobodniji da se javljaju i da učestvuju u razgovoru. Pokušajte animirati svako dijete da se uključi u razgovor. Možda u tome nećete uspjeti odmah, ali je važno da budete uporni i uvijek iznova i iznova pokušavate. U razgovoru sa roditeljima saznajte šta vole, koji su im likovi omiljeni, koje životinje vole, šta budi njihovu pažnju, šta ih može zainteresovati. Ta saznanja do kojih dođete iskoristite na svojim časovima i vidjet ćete kako oni koji inače neće da pričaju ili da se uključuju u aktivnosti koje ste osmislili, polahko počinju izlaziti iz svojih oklopa.

Dječiji govor je nešto na čemu ćete raditi i narednih godina. Uvijek postoji nešto što trebate ispraviti. U početku su to glasovi, riječi, a kasnije će uvijek biti posla na pravilnoj formulaciji rečenice, pravilnom redoslijedu riječi i tome slično. Međutim, on vam je primarna obaveza tokom cijelog prvog polugodišta sa ništa manjom obavezom na njegovom razvijanju i usavršavanju i tokom drugog polugodišta. U prilogu vam nudim nekoliko jednostavnih aktivnosti koje možete realizovati na času na kojem je glavni cilj razvoj dječijeg govora.

___________________________________________ 

Nastavna jedinica: „Uspavanka za ježa“, Vesna Parun

1. AKTIVNOST

Učenicima pročitati zagonetku:

Bodlje ima, kaktus nije, kad uplašiš ga, u klupko se svije.

 2. AKTIVNOST

Primjenom tehnike Oluja mozga tražiti od učenika da nabroje sve ono što znaju o ježu. Neke od njihovih riječi zapisati na tabli.

3. AKTIVNOST

Učenicima pročitati pjesmu „Uspavanka za ježa“.

4. AKTIVNOST

Primjenom strategije Veliko 4 provjeriti da li su učenici razumjeli pročitano.

O kome govori ova pjesmica?

Pjesnikinja kaže da je jež pospan. Kakav je jež još?

Odakle posmatra zvjezdice?

Kada pjevamo nekome uspavanku?

5. AKTIVNOST

Čitam učenicima ponovo pjesmu, dio po dio i razgovaramo o značenju sljedećih riječi: lijen, motri, snen, liježu.

Razgovaramo o sadržaju pjesme:

„Šta se nalazi na ježu, a šta na nebu? Kakve su zvjezdice kada ih jež posmatra iz trave? Kada zvijezde idu na spavanje?

6. AKTIVNOST

Učenici rade po grupama. Imaju zadatak da slože slagalicu (svaka slagalica je slika ježa u različitim situacijama). Nakon što slože slagalicu trebaju reći kakav je jež na slici, kako se osjeća (aktivnost od prošlog časa – mimika) i opisati još neke pojedinosti koje vide na slici.

7. AKTIVNOST

Kroz igru Senad kaže... ponoviti značenje riječi koje se spominju u pjesmi, a učenicima su nepoznate.

8. AKTIVNOST

Galerija

Učenici obilaze i gledaju slike koje su njihovi drugari složili od slagalica.