Kako stvoriti atmosferu u kojoj su greške prihvatljive?

Još uvijek nisam upoznala nekoga ko se barem malo ne boji grešaka. Bilo da se radi o malenoj greški ili nekoj katastrofi, ako ste zabrljali, teško je gledati na to s vedrije strane.

Ako bilo kojeg učitelja pitate o tome odmah će vam spomenuti učenike koji reaguju suzama i ljutnjom kad uoče grešku. Potvrdit će i da postoje oni koji jednostavno "odustanu" ako ne mogu odmah doći do pravog odgovora.

Testovi u školama također ne pomažu da bi učenici izgubili strah od grešaka. Stalno slušamo priče o diplomantima koji prolaze kroz ispite kako bi se borili sa stvarnošću koju donose život i rad. Mi kroz testove rizikujemo da stvorimo kulturu koja teži savršenstvu a ono u stvarnosti ne postoji.

U nekim slučajevima, učinak je tako loš da sputavaju naše izbore u kasnijem životu. Pa šta možemo učiniti u vezi s tim?

Predlažem stvaranje atmosfere u kojoj su greške prihvatljive i rješive, počevši od sljedećeg:

1. Podijelite mišljenje da je "pogrešno" ponekad "pravo"
Profesor psihologije Carol Dweck dobro je poznat po svom radu na poticanju razmišljanja. Potiče učitelje da zagovaraju kulturu prihvaćanja grešaka u učionici i objašnjava kako greške pomažu u stimuliranju naših umova i povezivanju različitih područja. Važno je da razvijemo okruženje u učionici u kojem se greške vide kao pozitivne. U praksi bi se to moglo učiniti tako da uključite "grešku dana" u svoj plan rada. Mogu li učenici identificirati grešku i mogu li objasniti kako to ispraviti? Nusproizvod ovog procesa je razvoj vještina razmišljanja.

2. Dajte im primjere iz života
Razmislite kad ste vi zadnji put pogiješili. Ako ste iskreni prema sebi, to sigurno nije bilo davno. Zašto ne podijeliti to sa svojim razredom? Nekad nas greška može dovesti do najvećih postignuća. Postoji bezbroj primjera poduzetnika koji su nailazili na velike greške tokom svog rada. Naprimjer, naučnik koji godinama radi na nekom projektu i shvati da nema rezultata, ali tokom rada naiđe na neki podatak koji je pogrešan. Međutim, on ne odustaje, ali iskoristi to da rad usmjeri u drugom pravcu i dođe do rješenja ili čak velikog otkrića. Ili, zamislite inžinjera koji radi na velikoj građevini i svaki put ako pogriješi vraća se na početni dizajn i crtež. Bilo kakva ispravka samo popravlja cijeli dizajn.

3. Zadajte zadatak koji daje mogućnost da se greška napravi
Učenje na temelju upita je sjajno za ovo. Postavite svojim učenicima otvoreno pitanje vezano uz područje učenja, naprimjer "kako možemo ispustiti jaje s visine a da se ne razbije?" Zatim se odmaknite i pustite ih da istraže. S vremena na vrijeme može biti teško ne intervenirati kad vidimo kako učenici zapinju ili se pripremaju za neuspjeh. No, podsjećajte ih (a ponekad i same sebe) da su upravo te greške temeljni dio procesa učenja i važna prilika za učenje novog.

4. Ponovite greške i učite iz njih
Ispustili ste jaje s visine i ono se razbilo. Dobro. Krenite od toga, prepoznajte problem i radite na poboljšanju. Preispitivanje i učenje iz grešaka pomaže u razvoju odlučnosti, ustrajnosti i elastičnosti - važnih vještina (soft skills) koje su danas visoko cijenjene od strane budućih poslodavaca na brojnim poljima.

Na kraju, kad sljedeći put neko dijete napravi grešku, potaknite ga da drugačije misli o sebi, da je greška normalna i neizbježna da nije kraj svijeta. Objasnite da je to važna i neophodna prekretnica na putu za nešto mnogo veće.

Izvor: tes.com
___________
Autorica Emily Hunt (učiteljica i autorica knjige 15-Minute STEM) piše o nauci, tehnologiji, matematici i inžinjeringu, odnosno STEM-u na stranici howtostem.co.uk.